Istraživanje znakova Cushingovog sindroma

Nitko ne želi da kod njegovog četveronožnog prijatelj postoji sumnja za Cushingov sindrom. Ako vaš pas pokazuje simptome slične našim glavnim osumnjičenima, morali biste podrobnije istražiti situaciju.

Nedavno ste primijetili razliku u izgledu ili ponašanju svog psa. Sretna i zdrava životinja koju ste nekoć poznavali, odjednom je postala usporena. Mogli biste pomisliti da je riječ o starijoj dobi, no isto tako bi se moglo raditi i o Cushingovom sindromu.

U ovome odjeljku opisujemo najčešće kliničke znakove povezane s Cushingovim sindromom i objašnjavamo zašto se javljaju.

Osam znakova za sumnju

Čini li vam se da vaš pas mora češće izlaziti u vrt? Punite li posudu za vodu više puta dnevno? Budi li vas vaš pas noću jer traži ići u šetnju zbog mokrenja, ili dolazi li do nezgoda s mokrenjem u zatvorenom prostoru kada to inače nije bio problem?

Ako je tako, onda niste sami u tome. Većina vlasnika pasa s Cushingovim sindromom navodi slična zapažanja. Zapravo, najčešći klinički znakovi koji prate Cushingov sindrom su ti da psi počinju puno više piti i zahtijevaju češće šetnje na otvorenom kako bi mogli mokriti.

Točan mehanizam koji stoji iza toga još uvijek nije u potpunosti poznat, ali smatra se da povećanje kortizola ometa apsorpciju vode u bubrezima. To znači da se proizvodi više mokraće i stoga vaš pas treba češće mokriti.

Kako vaš pas više mokri, gubi više tekućine. Kako bi nadoknadio tekućinu počinje sve više piti i ne biste mu smjeli uskraćivati vodu.

Ako primijetite da je vaš nekoć izbirljivi pas upravo počeo u potpunosti konzumirati svu hranu koju mu dajete i više od toga, ili pokazuje promjene u ponašanju i postaje sve agresivniji i zaštitnički nastrojen kada je u pitanju hrana, trebali biste o tome razgovarati sa svojim veterinarom.

Kortizol izravno utječe na metabolizam, pa samim time i na osjećaj gladi kod vašeg psa. Kada se povećava razina kortizola, to ujedno utječe i na povećanje apetita, što može dovesti do gore navedenih promjena.

Tri su razloga zbog kojih pas s Cushingom može biti skloniji infekcijama urinarnog trakta:

  • prekomjerne količine kortizola u krvi slabe imunološki sustav vašeg psa, uslijed čega postaje podložniji infekcijama
  • urin koji proizvodi pas s Cushingom često je vrlo razrijeđen i stoga manje toksičan za bakterije. One se mogu lakše reproducirati – što može dovesti do infekcije
  • S obzirom na to da je većina pasa kućnih ljubimaca naviknuta na život u kući, obično kad god je to moguće izbjegavaju mokriti u zatvorenim prostorima, što može dovesti do toga da zadržavaju velike količine urina u svojim mjehurima. To također može dovesti do slabljenja mišića mjehura i do sklonosti prema infekcijama kod vašeg ljubimca.

Jednokratna infekcija kod mladih pasa vjerojatno nije posljedica Cushinga, no ako često posjećujete svog veterinara zbog tog problema, definitivno biste trebali posumnjati na Cushingov sindrom.

 

Povećanje apetita kod vašeg ljubimca može za posljedicu imati dobivanje na težini, dok vaš ljubimac može fizički izgledati čak i kao da je dobio puno više na težini nego što to pokazuje sama vaga. Razlog tomu je zaobljeni izgled trbušnog dijela – odnosno nadutost trbuha.

Kod pasa s Cushingom dolazi do nadutog izgleda zbog kombinacije čimbenika:

  1. Slabljenje mišića znači da se trbušni mišići rastežu pod težinom unutarnjih organa vašeg psa
  2. Što se tiče samih organa, jetra se povećava i postaje teža – zbog čega se povećava veličina trbuha
  3. Masnoća se počinje skupljati u dijelu trbuha – što dodatno povećava težinu i pritisak na trbušne mišiće
  4. Kao što je već spomenuto kod infekcija urinarnog trakta, psi s Cushingom često zadržavaju i veliku količinu urina u svojim mjehurima, što isto tako dodatno opterećuje abdomen i dodatno naglašava naduti izgled

Kortizol je katabolički hormon koji razgrađuje mišiće. Povišena razina kortizola stoga za posljedicu može imati i pojaćan gubitak mišića.

To može značiti da vašem psu postaje sve teže ustati se, skočiti na kauč ili se penjati uz i spuštati niz stepenice.

Slabost mišića utječe na cijelo tijelo, uključujući mišiće za disanje. Slabost tih mišića može uzrokovati prekomjerno dahtanje. Također se smatra da kortizol može imati izravan utjecaj na dio mozga koji kontrolira disanje.

Kada je Cushingov sindrom uzrokovan tumorom hipofize, smatra se da bi letargija mogla biti posljedica povećanja količine hormona ACTH-a. Kortizol također može utjecati na prijenos signala u mozgu, što dovodi do toga da vaš pas više spava i ima manje energije za kretanje.

Gubitak dlake može biti česta pojava kod pasa s Cushingovim sindromom, a mogli biste primijetiti i da vaš pas gubi dlaku s obje strane svog tijela, u dijelu trbuha i/ili duž repa.

Za neke pse taj gubitak dlake može biti ekstreman te bi im u konačnici samo glava i šape mogli ostati prekriveni krznom. Međutim, kod drugih pasa to može biti diskretnije – sa znakovima poput dlake bez sjaja, dlake koja ne raste nakon skraćivanja ili pojave mitesera u pazusima ili na preponama.

Kod zdravih pasa, dlaka raste i pada kao dio stalnog ciklusa. Kod pasa s Cushingom, ovaj se ciklus usporava ili se u potpunosti zaustavlja, što znači da dlaka koja otpadne ne uspijeva ponovno narasti.

Koža također može postati tanja zbog prekomjernog kortizola, a kada se to stanje spoji sa smanjenjem funkcije imunosnog sustava (kao što je navedeno u odjeljku o infekcijama urinarnog trakta), opetovane infekcije kože također mogu postati problem.

Sumnjate na Cushingov sindrom? Dodatno istražite.

Svi psi neće reagirati na Cushing na isti način, i vaš pas možda neće nužno pokazivati sve opisane simptome. Kad god posumnjate na Cushingov sindrom, uvijek je dobro zabilježiti promjene koje primjećujete u navikama i ponašanju svog psa kako biste mogli istražiti potencijalne probleme zajedno s vašim veterinarom.

Dodatno istražite

 

Teško je reći kako bi Cushingov sindrom mogao utjecati na ponašanje pojedinog psa. Sigurno je da se ponašanje vezano uz jelo i vodu može promijeniti, uključujući povećano agresivno ponašanje kada je u pitanju hrana ili premirno ponašanje nakon obavljanja nužde u zatvorenom prostoru. Isto tako, letargija i smanjeno kretanje poznati su klinički znakovi Cushinga.

Promjene u ponašanju / naravi, poput čestih promjena raspoloženja i depresije isto su tako poznati klinički znakovi Cushingovog sindroma kod oboljelih ljudi. Jednako je prepoznato da kada se ljudima daju sintetički kortikosteroidi (koje djeluju na isti način kao i kortizol), nuspojava toga mogu biti promjene u ponašanju. Prijavljene nuspojave uključuju blage učinke kao što su nemir, razdražljivost i nesanica, ali i depresiju i teže psihijatrijske poremećaje, pa čak i psihoze i halucinacije. Čini se da su učinci kod ljudi povezani s doziranjem lijeka i općenito nestaju nakon što ga bolesnici prestanu uzimati.

Da, postoje mnoge druge bolesti koje mogu prouzročiti znakove kao što su povećana žeđ i letargija. Međutim, što vaš pas pokazuje više tipičnih kliničkih znakova, veća je i vjerojatnost da se radi o Cushingovom sindromu.

Primjeri drugih stanja koja se mogu ispoljavati na sličan način kao Cushingov sindrom uključuju hormonski uvjetovane bolesti poput smanjene aktivnosti štitnjače ili dijabetesa, infekcije kao što je piometra ili slabiji rad organa poput bolesti bubrega ili jetre.

Vaš će veterinar obaviti potrebne pretrage kako bi otkrio što uzrokuje jedinstvenu kombinaciju simptoma koje pokazuje vaš pas. Kako neka od prethodno navedenih stanja mogu i biti opasna po život, preporučujemo vam da uvijek posjetite svog veterinara ako ste iz bilo kojeg razloga zabrinuti za svog ljubimca.

 

 

Pronađite dokaze o prisutnosti Cushinga

Ako vaš veterinar posumnja na Cushingov sindrom, obavit će pretrage krvi i urina kako bi potvrdio dijagnozu. Saznajte koje će sve pretrage obaviti vaš veterinar u potrazi za dokazima koji potvrđuju prisutnost Cushinga.

Dijagnostika Cushingovog sindroma